Patogenetski se razlikuju primarni i sekundarni varikoziteti.
Primarni varikoziteti se pojavljuju obično zbog nasljedne slabosti koja se proteže
i na venske zalistke. Obično je to kod osoba sa slabošću vezivnog tkiva pa često
te osobe imaju problema sa ravnim stopalima, skoliozom, hemoroidima itd.
Obično se na ovu nasljednu predispoziciju nadovezuje hormonski utjecaj ( estrogeni,
progesteron, trudnoća, uzimanje kontracepcijskih pilula), poremećaj statike stopala
( ravno stopalo), fizička neaktivnost i posljedična slabost mišića, prekomjerna
tjelesna težina.
Slabo građene vene nisu u mogućnosti izdržati tlak koji se javlja u žilama pri naglom
porastu trbušnog tlaka kod kašljanja, dizanja tereta i slično. Porast unutarnjeg
tlaka u venama slabi njihove stijenke, a također oslabljeli zalisci više ne mogu
spriječiti zaostajanje krvi. Krv se vraća nazad u venu i ona se posljedično širi.
Znači dolazi do refluksa prema dolje. U nekim slučajevima zalisci niti ne postoje.
Prvi počeci pojavljivanja pojačanog venskog crteža su još u mladosti. Tijekom života
pod utjecajem više faktora ( trudnoća, prekomjerna tjelesna težina, posao kod kojeg
se dugo stoji frizeri, stomatolozi, kirurzi, radnici na traci itd), stanje se postupno
pogoršava.
Do oboljnja vena mogu dovesti i različite bolesti srca, pluća, bolesti jetre i tumori.
Sekundari varikoziteti nastaju zbog oštećenja satistaka dubokih vena uzrokovanih
neliječenjemili nedostatno liječenom flebotrombozom ( stvaranje ugrušaka u dubokom
venskom sistemu), uslijed koje dolazi do refluksa ( povrata) venske krvi u površinske
vene i posljedično tome do njihovog proširenja.
Oko 95% varikoziteta su primarni, a samo 5 % su sekundarni.
Oko 45 % stanovništva centralne Europe ima izražene probleme sa varikozitetima!